Uvod

Regionalna direktorka UN WOMEN za Evropu i Centralnu Aziju, gđa Alija El-Jasir (Alia El-Yassir) govorila je na četvrtom Digitalnom samitu ekonomija Zapadnog Balkana u Podgorici. Prvog dana samita, 11. oktobra, govoreći u okviru panel sesije „Jačanje i održavanje liderskihi digitalnih vještina (u Vladi)“, El-Jasir je kazala da iako se svi slažemo da tehnologija otvaranove frontove u svijetu, realnost je da previše žena i djevojčica ostaje izvan ovih frontova.

Statistički podaci koji ilustruju tezu

Ona je predstavila nekoliko statističkih podataka koji ilustruju tu tezu:

• oko 1,7 milijardi žena na Globalnom jugu (uključuje zemlje u razvoju u Africi, Latinskoj Americi i dijelovima Azije i Bliskog istoka) nema pristup internetu ili mobilnim telefonima;

• 327 miliona žena manje nego muškaraca širom svijeta ima pametni telefon ili pristup internetu

• u prosjeku, samo 0,5% devojčica uzrasta 15 godina želi da postane profesionalac u ICT oblasti, u poređenju sa 5% dječaka uzrasta 15 godina

• tehnološke start-up kompanije u vlasništvu žena dobijaju manje od 25% u odnosu na sredstva za kompanije u vlasništvu muškaraca

• a u našem okruženju, u EU, manje od jedan od pet ICT stručnjaka su žene.

Kako je kazala El-Jasir, nedavno istraživanje organizacije UN Women u Bosni i Hercegovini pokazalo je da je trećina intervjuisanih djevojčica rekla da ih porodica NEĆE ohrabriti da pohađaju studije u oblasti STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Ona navodi da nedostaci u digitalnoj pismenosti žena i djevojčica postoje u cijelom svetu, ali posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, te da ovi nedostaci predstavljaju veliku prepreku njihovoj sposobnosti da se takmiče u globalnom onlajn okruženju. Društvene norme koje se vode predrasudama, kao i stereotipi i nedostatak ulaganja Kako kaže, društvene norme koje se vode predrasudama, kao i stereotipi i nedostatak ulaganja u pristup žena tehnologiji i inovacijama ograničavaju ih da imaju jednaku korist od tehnološkog napretka. „Poslove budućnosti će pokretati tehnologija i inovacije, ali kako da se žene nadaju da se takmiče ako ne mogu ni pristupiti internetu? Ako digitalna tehnologija nije jednako dostupna, mlađe generacije, a posebno djevojčice iz marginalizovanih grupa, u opasnosti su od isključenosti i nepovoljnog položaja na tržištu rada,“ kazala je El-Jasir.

Prema njenom mišljenju, COVID-19 je otkrio da smo u velikom riziku da poništimo napredak ostvaren tokom više decenija. „Nejednakosti rastu unutar i između država, uključujući i digitalni jaz. U mnogim dijelovima svijeta digitalna tehnologija postala je spas i kritično oruđe za suočavanje sa COVID-19 krizom i njenim posljedicama. Ali veliki dio populacije je zapostavljen,“ kaže ona. Ona je mišljenja da iako moramo prepoznati izazove, ovo takođe možemo iskoristiti i kao istorijsku priliku da zauvijek iskoristimo i ubrzamo digitalnu revoluciju.

Međutim, to ne znači da postoji jedinstveno rješenje za kraj rodno-zasnovane digitalne podjele, El-Jasir kaže. „Potrebna su nam holistička rješenja i pristupi koji bi mogli da se uhvate u koštac sa ukrštanjem ekonomskih, društvenih, političkih i kulturnih barijera koje sprječavaju žene da iskoriste ogromne mogućnosti koje digitalne tehnologije nude. Definitivno moramo da ga vidimo kao čitav ekosistem,“ ona kaže. Dvije ključne oblasti na koje se fokusiraju vlade u regionu „Željela bih da istaknem dvije ključne oblasti na koje se fokusiraju vlade u regionu, na osnovu zajedničke studije koju je organizacija UN Women sprovela zajedno sa Međunarodnom unijom za telekomunikacije (ITU): Potrebno nam je rodno osjetljivo obrazovanje i mogućnost inkluzivnog učenja koji omogućavaju pravičan, pristupačan i pouzdan pristup digitalnim tehnologijama. Rodno osjetljivo obrazovanje znači da na prvo mjesto stavljamo čovjeka - ne generičku osobu, već umjesto toga moramo da uzmemo u obzir posebne potrebe žena i djevojčica, muškaraca i dječaka u svoj njihovoj različitosti; moramo da obezbjedimo da se svi povezani planovi adekvatno uključe u budžet i prate kako bi se procjenila njihova efikasnost.

Kroz ovaj pristup, kazala je El-Jasir, moramo se pozabaviti i tvrdom i mekom infrastrukturom. „COVID-19 je primorao škole da se zatvore i uticao je na šest miliona učenika u regionu. Mnoge zemlje prešle su na učenje na daljinu i digitalnu nastavu. Učenici koji su imali sreće u ovim zemljama imali su pristup internetu kod kuće. Međutim, za isuviše visok broj djevojčica prelazak na školovanje kod kuće bio je poguban. Djevojčice dobijaju pristup digitalnoj tehnologiji kasnije nego dječaci. Roditelji češće ograničavaju njihovu upotrebu digitalne tehnologije. COVID-19 je takođe otkrio ogromna ograničenja u pružanju onlajn usluga. Isuviše velik broj domova nije imao dovoljan broj uređaja kako bi učenici bili aktivni učesnici u svojim onlajn učionicama,“ navela je ona.

Kako kaže, i nastavnici su bili loše opremljeni, a samo četvrtinu učenika u Evropi podučavaju nastavnici koji su sigurni u svoje digitalne vještine. Prema njenom mišljenju, digitalna kompetencija u učionici takođe je rodni problem, budući da su većina učiteljica upravo žene. „Uz obuku nastavnog kadra, moramo promijeniti i nastavni program kako bismo bili sigurni da učenici u potpunosti razumiju važnost i primjenu tehnologije u stvarnom svijetu. Način na koji se predaju STEM predmeti utiče na motivaciju učenika da kasnije u životu nastave karijeru u oblasti tehnologije. Trenutno, način na koji se predaju STEM predmeti ne doprinosi privlačenju više žena i djevojčica ovoj oblasti. Uprkos relativno velikom broju diplomiranih STEM studenata na Balkanu i u državama Istočnog partnerstva (EaP) (Jermenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina), vjerovatnoća da će žene razmotriti karijeru u tehničkim oblastima manja je nego kod muškaraca,“ kazala je El-Jasir. Prema njenom mišljenju, ovi napori u oblasti obrazovanja očigledno takođe moraju biti povezani sa više aspekata na tržištu rada, ali El-Jasir nije željela da ulazi u detalje. Međutim, naglasila je važnost cjeloživotnog učenja. „Drugi ključni faktor na koji bih željela da se fokusiram je bezbjednost. Transformacija mora biti u pozitivnom smjeru, u skladu sa našim težnjama. Moramo imati na umu da se iste digitalne platforme koje otvaraju vrata novim mogućnostima takođe mogu koristiti kao oružje kako bi se omogućilo nasilje nad ženama i djevojčicama. Onlajn prostor nije nužno bezbjedan prostor. Žene i djevojčice suočavaju se sa povećanom izloženošću nasilju i zlostavljanju na tehnološki naprednim mjestima. Nedostatak transparentnosti i odgovornosti za rješavanje digitalne diskriminacije dovodi do zloupotreba, uznemiravanja i onlajn nasilja. Bez obzira što se takvo otrovno ponašanje odvija na ekranu telefona ili računara, ono se dešava usred šireg i sistemskog okruženja rodno zasnovane diskriminacije,“ navodi El-Jasir.

Online nasilje

Ona je podsjetila da izvještaj o rodnom jazu u oblasti mobilne telefonije pokazuje da je skoro 40 procenata žena ispitanika u više od 50 zemalja sa najvećim brojem stanovnika koji koristi internet bilo predmet onlajn uznemiravanja. Kako kaže, rizik od onlajn nasilja u Evropi najveći je među mladim ženama između 18 i 29 godina starosti. U Evropskoj uniji, jedna od 10 žena doživjela je sajber uznemiravanje od svoje 15. godine. „Moramo takođe stvari posmatrati i iz perspektive presjeka više parametara - određene grupe žena doživljavaju veći nivo nasilja i diskriminacije od drugih. Ovo odvraća mlade žene od angažovanja u javnom životu i prijeti daljim smanjivanjem novog rukovodećeg kadra. Moramo uložiti u znanje i alate da bismo se bavili ovim pitanjem,“ rekla je regionalna

direktorka UN WOMEN za Evropu i Centralnu Aziju. Ona kaže i da postoji nekoliko obećavajućih koraka za rješavanje rizika od nasilja: o Globalna platforma Telefonska linija za digitalnu bezbjednost („Digital Security Helpline“) kompanije AccessNow pruža brzu reakciju u hitnim slučajevima za žene koje su napadnute. Usluga koja je dostupna 24 časa dnevno, sedam dana u nedjelji na osam jezika vrši monitoring u oblasti digitalnih prava i skreće pažnju na njih. o Inicijativa Feminističko resetovanje bezbjednosti („Feminist Safety Reboot“) Afričkog udruženja za progresivne komunikacije stvara bezbjedne onlajn prostore i doprinosi razumjevanju rodno zasnovanog onlajn nasilja. Voljeli bismo da na Zapadnom Balkanu vidimo slične inicijative, koje okupljaju vlade, civilno društvo i privatni sektor, kazala je El-Jasir. 

Koje promjene želi da vidi za pet godina?

El-Jasir je kazala da je trebalo kao društvo već davno da omogućimo da ICT oblast funkcioniše u korist žena i djevojčica. „Inicijativa »Generacija za ravnopravnost« pokrenuta ove godine je inicijativa sa više aktera u okviru koje su vođeni globalni razgovori o ključnim oblastima u kojima mora da se radi na povećanju napretka ka dostizanju rodne ravnopravnosti. Jedno od ključnih područja za ravnopravnost polova su inovacije i tehnologije. Akciona koalicija za tehnologiju i inovaciju je partnerstvo osnovano sa ciljem osmišljavanja i implementacije transformativnih ideja koje će pokrenuti ravnopravniju digitalnu transformaciju. Veoma smo zadovoljni što je Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) jedan od lidera Akcione koalicije. Takođe imamo veoma solidno učešće država regiona, država članica i privatnog sektora, kao i regionalnih organizacija, uključujući Regionalni savjet za saradnju,“ navodi ona. El-Jasir napominje da dok se bavimo oporavkom od pandemije, moramo obezbijediti da buduće promjene budu sveobuhvatne. Stoga Akciona koalicija predlaže neke posebne korake u tehnologiji i inovacijama koje treba preduzeti u narednih pet godina:

• Ubrzati pristup tehnologijama i digitalnoj pismenosti;

• Povećati za 50% ulaganja u razvoj ženskog liderstva za žene koje se bave inovacijama;

• Uspostaviti nove mreže i mjerila za transformaciju ekosistema tako da možemo udvostručiti udio žena koje rade u tehnologiji i inovacijama;

•  Sprovoditi politike protiv rodno zasnovanog onlajn nasilja i diskriminacije, kao i nasilja i diskriminacije omogućenih u digitalnom okruženju.

„Tehnologija je sastavni dio našeg svijeta. Bez jednakog pristupa tehnologiji i internetu, djevojčice i žene nisu u mogućnosti da ravnopravno učestvuju u našim sve digitalnijim društvima. Sputavanje djevojčica i žena u ovoj oblasti utiče na svaki aspekt njihovog života,“ kazala je El-Jasir. Kako kaže, rodno zasnovani jaz u oblasti tehnologija takođe negativno utiče na potencijal država za njihov ekonomski rast i razvoj. Ona je mišljenja da tehnologija i internet mogu biti veliki pokretač za djevojčice, ali nedostatak mogućnosti, vještina i strah od diskriminacije sprječavaju mnoge žene da se uključe u ovu oblast. „Da bi se postigla rodna ravnopravnost, djevojčicama i mladim ženama potreban je jednak pristup tehnologiji, obuke u digitalnom okruženju i osjećaj onlajn bezbjednosti. U suprotnom, tehnologija će nastaviti da stvara nove podjele, a te podjele sprječavaju one koji su već marginalizovani kao i nove generacije da ispune svoj potencijal,“ navodi El-Jasir. Ona je podsjetila da žene i djevojčice treba da nam budu u središtu onoga što radimo, a to je glavni motiv kampanje »Generacija za ravnopravnost« i foruma posvećenih ovoj temi, održanih ove godine u Meksiko Sitiju i Parizu.

„Povodom Međunarodnog dana djevojčica, stavimo djevojćice i mlade žene u središte onoga što radimo, i potrudimo se da uložimo krajnje napore da zajedno stvorimo bolju budućnost za sve,“ zaključila je El-Jasir na kraju izlaganja.